Nedostatak kretanja utiče na srce, kosti, raspoloženje i moždane funkcije – evo kako da uvrstite više hodanja u rutinu
Žene svih uzrasta, posebno one koje većinu dana provode sedeći, mogu biti izložene brojnim zdravstvenim rizicima ukoliko ne hodaju redovno. Hodanje je jednostavna i pristupačna fizička aktivnost koja ima pozitivan uticaj na telo i psihu, a zanemarivanje ove navike povećava šansu za razvoj hroničnih bolesti, lošijeg raspoloženja, problema sa kostima i smanjenih kognitivnih funkcija. U poslednjih nekoliko godina, istraživanja pokazuju da čak 15 minuta brze šetnje dnevno može smanjiti rizik od prerane smrti za skoro 20%.
Nedovoljno kretanja dovodi do povećanog rizika od bolesti srca, dijabetesa tipa 2 (oboljenje kod kojeg telo ne koristi insulin kako treba) i pojedinih vrsta karcinoma. „Svakodnevno hodanje jedan je od najjednostavnijih načina za očuvanje opšteg zdravlja“, ističe dr Kristina Le-Šort. Kod žena koje dosta sede, primećuje se i veća učestalost problema sa raspoloženjem. Bez redovnog kretanja, izostaju pozitivni hormonski efekti koji smanjuju rizik od anksioznosti i depresije. Istraživanja pokazuju da žene koje sede više od šest sati dnevno češće prijavljuju osećaj lošeg raspoloženja i smanjeno samopouzdanje.
Sa godinama, rizik od smanjene pokretljivosti i gubitka gustine kostiju raste. Redovno hodanje pomaže u održavanju snage mišića i fleksibilnosti zglobova, a studije pokazuju da brza šetnja od 30 minuta, tri puta nedeljno, može doprineti očuvanju mineralne gustine kostiju. Postepeno povećanje broja koraka – čak i od nekoliko minuta dnevno – može doprineti jačanju kostiju i sprečavanju povreda.
Neaktivnost takođe može negativno uticati na funkcije mozga. Žene koje se redovno kreću imaju bolje pamćenje, pažnju i sposobnost donošenja odluka, dok sedelački način života povećava rizik od ranijih kognitivnih problema i demencije.
Za one kojima hodanje nije omiljena aktivnost, važno je znati da bilo koji vid kretanja donosi slične koristi. Ključ je u tome da se izbegava višesatno sedenje i pronađe fizička aktivnost koja prija.
Stručnjaci savetuju male, ali redovne promene: korišćenje stepenica umesto lifta, parkiranje dalje od odredišta, kratke šetnje tokom dana ili posle obroka, kao i dogovorene šetnje sa prijateljima za dodatnu motivaciju. Svaki korak je značajan i doprinosi opštem zdravlju, snazi i boljem raspoloženju.
Za tačnu dijagnozu i individualni savet o fizičkoj aktivnosti, obratite se svom lekaru.