Produžen vremenski okvir za lečenje i prvi put jasne preporuke za decu omogućavaju veću sigurnost i bržu reakciju
Nove međunarodne smernice za zbrinjavanje moždanog udara donose važne promene koje mogu poboljšati oporavak i preživljavanje, posebno kod žena i dece. Ažurirane preporuke predstavljene su početkom godine, nakon što su nedavna istraživanja pokazala da se zahvaljujući pravovremenoj reakciji i savremenim metodama lečenja može spasiti mnogo više života.
Moždani udar je jedno od najozbiljnijih zdravstvenih stanja, a posebno pogađa žene starije od 50 godina, koje su pod povećanim rizikom zbog hormonskih promena, trudnoće, porođaja i drugih faktora. Prema statistici, svake godine u svetu od moždanog udara oboli više miliona ljudi, a žene češće pretrpe teže posledice.
Ključna novost jeste produženje terapijskog prozora za primenu lekova koji razgrađuju tromb (krvni ugrušak) i za mehaničko uklanjanje tromba. Sada, u zavisnosti od kliničke slike, lekari mogu intervenisati i do 24 sata od pojave prvih simptoma, što je značajan pomak u odnosu na ranije preporuke. To znači da veći broj žena, posebno iz udaljenih sredina, ima šansu da stigne do adekvatnog tretmana na vreme.
Nove smernice naglašavaju važnost brze dijagnostike i transporta do centara gde je moguće sprovesti napredne procedure. Preporučuje se upotreba savremenih metoda snimanja, poput MRI i CT perfuzije, koje mogu prepoznati moždano tkivo koje je još uvek moguće spasiti čak i nekoliko sati nakon nastanka udara.
Prvi put su jasno definisane i preporuke za zbrinjavanje moždanog udara kod dece. Iako se radi o retkim slučajevima (do 13 na 100.000 dece godišnje), simptomi kod mališana često mogu biti nejasni i ličiti na migrenu, epileptični napad ili povredu. Zbog toga je važno da roditelji obrate pažnju na iznenadne slabosti, poremećaje govora ili koordinacije i odmah potraže pomoć. Za decu se preporučuje hitan MRI i angiografija, a u određenim slučajevima i primena terapija koje su do sada bile rezervisane samo za odrasle.
Dr Shyam Prabhakaran, jedan od vodećih neurologa, ističe: “Ove smernice su veliki korak napred, jer dozvoljavaju da u lečenje uključimo više pacijenata i primenimo napredne terapije kada je to najpotrebnije.”
Promene se odnose i na terapijske strategije kod odraslih. Više se ne preporučuje stroga kontrola šećera u krvi niti agresivno snižavanje krvnog pritiska odmah posle zahvata, jer nova istraživanja pokazuju da te mere ne donose očekivane koristi i mogu biti rizične.
Za žene je ova tema posebno važna jer simptomi moždanog udara kod njih mogu biti suptilniji – iznenadna slabost jedne strane tela, poremećaj vida, problemi sa govorom, ali i konfuznost ili nagla glavobolja. Brza reakcija i prepoznavanje ovih znakova ključni su za uspeh lečenja.
Praktične preporuke:
– Ukoliko primetite iznenadne poremećaje govora, slabost, trnjenje ili gubitak ravnoteže kod sebe ili deteta, odmah pozovite hitnu pomoć.
– Ne čekajte da simptomi prođu sami od sebe – svaka minuta je važna.
– Posebno obratite pažnju tokom trudnoće i nakon porođaja, kada je rizik nešto veći.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.