Stručnjaci iz Njujorka i sa Stanforda objašnjavaju zašto bi žene svakodnevno trebalo da biraju fermentisane namirnice
Nutricionisti i lekari širom sveta ističu važnost zdravlja creva za celokupnu dobrobit organizma. Najnovija istraživanja sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Stanford i iz Njujorka ukazuju da fermentisana hrana može značajno doprineti zdravlju digestivnog sistema kod žena svih životnih doba. Iako su kalorije i masti dugo bile u fokusu, danas se pažnja preusmerava na crevni mikrobiom, koji utiče na imunitet, energiju i mentalno zdravlje.
insert_image(‘fermentisana hrana, povrće, jogurt, zdrav doručak’)
Prema rečima dr Čandane Pake sa Medicinskog fakulteta Ikan u Njujorku, fermentisana hrana je jedan od najvažnijih saveznika zdravih creva. “Ove namirnice sadrže korisne bakterije, poznate kao probiotici, koje pomažu u održavanju ravnoteže mikroorganizama u digestivnom sistemu”, objašnjava dr Paka. U ovu grupu spadaju jogurt sa živim kulturama, kefir, kiseli kupus, kimči, miso i fermentisano povrće.
Fermentisana hrana i dokazane koristi za žene
Naučnici su dokazali da ishrana bogata fermentisanim namirnicama povećava raznovrsnost korisnih bakterija u crevima i smanjuje upalne procese. Štaviše, studije pokazuju da ova vrsta hrane ima veći uticaj na zdravlje mikrobioma nego samo povećan unos vlakana. Loren Slejton, nutricionistkinja, ističe još jednu važnu prednost: “Fermentisana hrana ne samo da donosi dobre bakterije, već pomaže telu da bolje iskoristi vitamine i minerale iz ishrane.”
Osim toga, zdrava creva su povezana sa jačim imunitetom, boljom regulacijom telesne težine i stabilnijim raspoloženjem. Sve više žena primećuje da promena ishrane utiče i na mentalno zdravlje i nivo energije tokom dana.
Kako jednostavno uključiti fermentisanu hranu u svakodnevni jelovnik
Dobra vest je da nije potrebno raditi velike promene. Jogurt sa živim kulturama može biti idealan doručak, uz dodatak bobičastog voća, lanenog semena ili ovsenih pahuljica. Kefir je odličan kao užina ili dodatak smutiju, dok se kimči i kiseli kupus savršeno uklapaju uz salate ili jela od povrća. Na taj način, žene mogu svakodnevno unositi korisne bakterije bez mnogo truda.
Pored probiotika, nutricionisti naglašavaju značaj prebiotika – vlakana koja hrane dobre bakterije. Najbolji izvori su beli i crni luk, praziluk, špargla i ovas. “Probiotici su seme, a prebiotici đubrivo. Tek zajedno omogućavaju korisnim bakterijama da napreduju”, slikovito opisuje dr Paka.
Koliko fermentisane hrane je dovoljno i kako izbeći nelagodnost
Nutricionisti savetuju da je važnija redovnost nego količina. Za početak, preporučuju pola šolje jogurta, jednu do dve kašike kiselog kupusa ili kimčija i 120 do 180 ml kefira dnevno. Početnicama se savetuje postepeno povećavanje unosa kako bi se izbegli nadimanje ili nelagodnost.
Zapravo, fermentisane namirnice lako možete napraviti i kod kuće. Kiseli kupus, fermentisani krastavci, cvekla ili rotkvice jednostavno se pripremaju prema tradicionalnim receptima. Na taj način, žene mogu same kontrolisati sastojke i kvalitet hrane koju unose.
Zbog svega navedenog, stručnjaci preporučuju ženama da svakodnevno biraju fermentisane proizvode i prebiotike. Na taj način, mogu efikasno podržati svoje crevno zdravlje, imunitet i opšte blagostanje.