Naučna istraživanja ukazuju da vreme prvog obroka može uticati na zdravlje žena, ali nije jedini faktor
Nedavno objavljene studije pokazuju da je kasni doručak povezan sa kraćim životnim vekom. Istraživači su analizirali podatke više od 31.000 odraslih osoba starijih od 40 godina u Sjedinjenim Američkim Državama tokom perioda od 1999. do 2018. godine. Ključna tema, kasni doručak povezan sa kraćim životnim vekom, bila je u centru pažnje istraživačkog tima. Rezultati su otkrili da su osobe koje prvi obrok uzimaju posle 12 sati imale u proseku 2,46 godina kraći očekivani životni vek u poređenju sa onima koji doručkuju između 7 i 8 sati.
insert_image(„doručak, jutro, žena, zdrava ishrana“)
Međutim, istraživači naglašavaju da kasni doručak ne mora biti uzrok kraćeg života. U oba istraživanja utvrđena je samo povezanost, a ne direktna uzročnost. Pored toga, osobe koje kasnije doručkuju često imaju i druge navike koje mogu uticati na zdravlje. Na primer, smenski rad, kasno odlaženje na spavanje ili nizak nivo fizičke aktivnosti. Na kraju, kod starijih osoba kasnije uzimanje prvog obroka može biti posledica već postojećih zdravstvenih problema, a ne njihov uzrok.
Šta pokazuju brojke o kasnom doručku povezanom sa kraćim životnim vekom
U poređenju sa osobama koje su prvi obrok uzimale između 7 i 8 sati, oni koji su doručkovali između 8 i 10 sati imali su za oko 10 odsto veći rizik od smrti tokom praćenja. Ako je prvi obrok bio između 10 i 12 sati, rizik je bio veći za 19 odsto. Kod onih koji su jeli posle podneva, rizik je bio veći za 29 odsto. Međutim, ovo su relativne razlike i ne znače da će svaka osoba koja kasnije doručkuje živeti kraće. Pored toga, vreme poslednjeg obroka takođe je bilo povezano sa rizikom. Večera posle ponoći bila je povezana sa prosečno 2,35 godina kraćim životnim vekom u odnosu na one koji večeraju između 19 i 20 sati.
Dorucak i zdravlje žena: psihološki i fizički aspekti
Istraživanje iz Velike Britanije, u kojem je učestvovalo 2.945 odraslih osoba, pokazalo je da kasniji doručak može biti povezan sa većim brojem zdravstvenih problema. Ispitanici koji su kasnije doručkovali češće su se suočavali sa umorom, problemima sa oralnim zdravljem, depresijom i anksioznošću. Osim toga, kod njih je bilo više istovremenih hroničnih bolesti. Tokom prosečno 22 godine praćenja, desetogodišnja stopa preživljavanja bila je viša kod onih sa ranijim doručkom (89,5 odsto) nego kod onih sa kasnijim (86,7 odsto).
Međutim, važno je istaći da kasni doručak povezan sa kraćim životnim vekom ne mora biti glavni uzrok zdravstvenih problema. Autori studije napominju: „Kasniji prvi obrok može odražavati šire promene zdravstvenog stanja, a ne biti njihov uzrok.” Zbog toga, promena vremena doručka ne mora automatski značiti bolje zdravlje, ali može biti koristan pokazatelj navika i životnog ritma.
Praktični saveti za žene: kako prilagoditi doručak svom ritmu
Za žene koje vode računa o zdravlju, preporuka je da doručkuju u prvih nekoliko sati nakon buđenja. Zbog toga što pravilan raspored obroka može doprineti boljem opštem stanju, savetuje se i da večera ne bude prekasno. Ipak, individualne potrebe i životne okolnosti treba uzeti u obzir. Na kraju, zdrave navike podrazumevaju balans između vremena obroka, kvalitetne hrane i fizičke aktivnosti. Na taj način, kasni doručak povezan sa kraćim životnim vekom može biti još jedan razlog da preispitamo svoje jutarnje rutine.