Sporo i svesno disanje snižava pritisak za 15 minuta dnevno

Foto Izvor: Pexels / Mart production

Harvardska doktorka otkriva kako redovno duboko disanje može doprineti boljoj kontroli krvnog pritiska kod žena

Doktorka Bet Frejts sa Harvarda preporučuje ženama da svakodnevno odvoje 15 minuta za sporo i duboko disanje, jer ova jednostavna rutina može značajno doprineti snižavanju krvnog pritiska. Ova tehnika posebno je korisna osobama koje se bore sa povišenim pritiskom, a efekti su potvrđeni brojnim istraživanjima.

insert_image(“woman breathing relaxation health calm”)

Prosečna odrasla osoba udahne oko 22.000 puta dnevno, ali većina nas to čini automatski, bez razmišljanja. Svesno usporavanje disanja, tako da broj udisaja bude između 6 i 10 u minuti, može imati pozitivan uticaj na zdravlje. Prema rečima dr Frejts, „vežbanje sporog, dubokog disanja 15 minuta dnevno može pomoći u snižavanju krvnog pritiska”. Kod osoba sa povišenim pritiskom, ova praksa može spustiti sistolni pritisak i do 10 jedinica.

Duboko disanje aktivira vagusni nerv, koji šalje signal telu da se opusti, što dovodi do širenja krvnih sudova i usporavanja rada srca. Tokom udaha, dijafragma se spušta i omogućava da više kiseonika dospe do mozga i tela, dok produženi izdah dodatno podstiče smanjenje hormona stresa i oslobađanje endorfina.

Pregled 20 naučnih studija pokazao je da različite vrste vežbi disanja, poput dijafragmalnog disanja ili brojanja udaha, doprinose snižavanju i sistolnog i dijastolnog pritiska. Iako se preporuke razlikuju u pogledu dužine i učestalosti, jasno je da većina tehnika ima pozitivan efekat na zdravlje srca.

Za one koje žele da probaju ove tehnike, dr Frejts preporučuje metodu „4-7-8“ (udah kroz nos 4 sekunde, zadržavanje daha 7 sekundi, izdah 8 sekundi) ili „box breathing“, gde se svaki deo disanja (udah, zadržavanje, izdah, zadržavanje) broji po 4 sekunde. Dijafragmalno disanje, gde jedna ruka leži na grudima a druga na stomaku, pomaže da se osvesti kretanje dijafragme i dodatno umanji stres.

Redovno praktikovanje ovih vežbi može biti dragoceno posebno za žene koje vode brz i stresan život, jer doprinosi kako fizičkom, tako i mentalnom zdravlju. Uvođenje ove navike u svakodnevnu rutinu može biti jednostavan, ali efikasan korak ka boljoj kontroli krvnog pritiska.

Related posts

Šesnaest mesta u Srbiji sa povišenim polenom tokom maja i juna

Pravilno izvođenje planka važnije od trajanja vežbe, pokazuje istraživanje

Otkrijet kada je najbolje prati zube: Pre ili posle doručka?

Ovaj veb-sajt koristi kolačiće radi unapređenja vašeg korisničkog iskustva. Podrazumeva se da se slažete sa tim, ali imate mogućnost da se odjavite ukoliko to želite. Pročitaj više