Genetika, loš san i hronične upale često utiču na zdravlje srca i krvnih sudova, čak i kada se hranite zdravo
Kardiolozi u Srbiji upozoravaju žene da visok holesterol nije uvek posledica masne hrane, već da postoje i drugi, manje poznati faktori koji mogu značajno uticati na zdravlje srca i krvnih sudova. Iako mnoge žene pažljivo biraju namirnice i redovno vežbaju, neki rizici ostaju nevidljivi na osnovnim analizama, a često se otkriju tek nakon ozbiljnih zdravstvenih problema ili detaljnih pregleda.
insert_image(‘woman health heart’)
Jedan od najvažnijih skrivenih faktora je genetika. Naime, nasledni oblik holesterola, poznat kao lipoprotein(a) ili Lp(a), može predstavljati ozbiljan rizik za razvoj srčanih bolesti, čak i kod osoba sa urednim životnim navikama. Dr Ivana Petrović, kardiolog, ističe: “Žene često misle da su zaštićene ako se zdravo hrane i bave fizičkom aktivnošću, ali genetski faktori mogu igrati presudnu ulogu. Lp(a) se retko proverava u standardnim analizama, a može biti izuzetno opasan.”
Drugi važan okidač je nedostatak sna. Savremeni način života često podrazumeva kasno odlaženje u krevet, korišćenje telefona pred spavanje i hroničan umor, što može značajno poremetiti metabolizam masti u organizmu. Kada žene ne spavaju dovoljno, dolazi do povećanja hormona stresa — kortizola, što smanjuje nivo “dobrog” HDL holesterola i povećava vrednosti LDL holesterola i triglicerida. O ovom fenomenu, dr Marija Jovanović, specijalista interne medicine, kaže: “Loš san ne utiče samo na energiju, već i na način na koji telo obrađuje masnoće i može povećati rizik za srčane bolesti, čak i kada su svi drugi faktori pod kontrolom.”
Treći faktor na koji treba obratiti pažnju su hronične upale u organizmu. One mogu biti posledica autoimunih bolesti, hroničnih infekcija ili problema sa desnima, a često prolaze neprimećeno. Dugotrajna upala oštećuje zidove arterija, čineći LDL holesterol podložnijim taloženju i ubrzavajući razvoj ateroskleroze.
Kardiolozi preporučuju ženama da redovno kontrolišu krvnu sliku, naročito ako u porodici postoji istorija srčanih oboljenja. Preporučuje se prošireni lipidni profil, koji uključuje i vrednosti Lp(a) i apolipoproteina B. Osim toga, kvalitetan san, smanjenje stresa i umerena fizička aktivnost (najmanje 150 minuta nedeljno) predstavljaju ključ za prevenciju bolesti srca.
Ishrana ostaje važna, ali stručnjaci naglašavaju da je važno obratiti pažnju i na faktore koje ne možemo uvek videti ili kontrolisati. Pravovremene i detaljne analize, kao i briga o kvalitetu sna i opštem zdravlju, mogu napraviti veliku razliku u prevenciji ozbiljnih posledica visokog holesterola.