Sve više žena se pita da li je zamena ulja svinjskom mašću zaista zdravija opcija, posebno kada su u pitanju priprema obroka za porodicu
Sve više žena u Srbiji poslednjih godina odlučuje da iz svojih kuhinja izbaci rafinisana biljna ulja i koristi isključivo svinjsku mast za kuvanje i pečenje. Ovaj trend, prisutan i na društvenim mrežama, pokreće brojna pitanja: da li je svinjska mast zaista zdravija ili postoji razlog za oprez pri njenoj upotrebi?
Svinjska mast ima specifičan sastav masnih kiselina – sadrži oko 33 odsto manje zasićenih masti u poređenju sa maslacem, bogata je mononezasićenim mastima, a u njenom sastavu se nalazi i veći procenat omega-3 masnih kiselina nego u većini rafinisanih biljnih ulja. “Visok udeo mononezasićenih masti svinjsku mast čini sličnijom maslinovom ulju nego što mnogi misle”, ističe dr Katarina Lalić, specijalista interne medicine. Ipak, ona upozorava da je ključno obratiti pažnju na ukupnu količinu i način upotrebe masti u ishrani.
Jedan od razloga zbog kojih žene sve češće biraju svinjsku mast za pripremu obroka jeste njena stabilnost na visokim temperaturama. Dok biljna ulja bogata polinezasićenim mastima pri zagrevanju mogu oslobađati štetna jedinjenja poput aldehida, svinjska mast je otpornija i tokom prženja i pečenja oslobađa manju količinu ovih supstanci. To, prema rečima nutricionistkinje Ivane Savić, “može biti prednost za domaćice koje često pripremaju jela na višim temperaturama”.
Međutim, važno je naglasiti da zdravstvene preporuke i dalje ističu ograničavanje unosa zasićenih masti. Svetska zdravstvena organizacija i vodeća udruženja za bolesti srca preporučuju da svinjska mast ne bude dominantan izvor masnoća u ishrani, jer pretarano konzumiranje može povećati nivo LDL („lošeg“) holesterola, naročito kod osoba sa već povišenim vrednostima masnoća u krvi.
Svinjska mast sadrži i određene količine vitamina D, naročito ako potiče od životinja gajenih na otvorenom, kao i vitamine B kompleksa. Ipak, njeno uključivanje u svakodnevnu ishranu treba biti pažljivo izbalansirano sa ostalim izvorima masti, poput maslinovog ulja, orašastih plodova i ribe.
Zaključak stručnjaka je da povremena upotreba svinjske masti u pripremi hrane može biti prihvatljiva, posebno za jela koja zahtevaju visoke temperature, ali da je za dugoročno zdravlje važno održati raznolikost izvora masti i voditi računa o ukupnoj količini. “Najvažnije je pronaći balans i ne preterivati ni sa jednom vrstom masnoće”, savetuje dr Lalić. Ženama koje brinu o zdravlju porodice preporučuje se da kombinuju različite izvore masnoća uz umerenu upotrebu svinjske masti.