Sve češći toplotni talasi povezani su sa porastom problema poput anksioznosti, depresije i lošeg sna kod mladih
Letnji meseci donose ekstremne vrućine koje imaju ozbiljan uticaj na mentalno zdravlje dece i tinejdžera. Nova naučna istraživanja pokazuju da ekstremne vrućine ugrožavaju mentalno zdravlje dece i tinejdžera, posebno u urbanim sredinama gde su toplotni talasi sve češći. Zbog toga se broj prijema u dečje psihijatrijske bolnice značajno povećava, što dodatno opterećuje zdravstveni sistem.
Svetska zdravstvena organizacija navodi da čak jedna od sedam osoba uzrasta od 10 do 19 godina već ima neki oblik mentalnog poremećaja. Međutim, klimatske promene ubrzavaju ovaj trend jer visoke temperature dodatno pogoršavaju simptome anksioznosti, depresije i drugih psihičkih problema kod mladih. To potvrđuje i nedavna studija sprovedena u Australiji, koja je pratila decu i adolescente tokom perioda od 2001. do 2022. godine.
Ekstremne vrućine ugrožavaju mentalno zdravlje dece i tinejdžera u budućnosti
Analiza podataka pokazuje da će, ako se globalno zagrevanje nastavi, do kraja veka broj bolničkih prijema dece zbog mentalnih problema uzrokovanih toplotom porasti i do 20 odsto. Istraživači su pratili kako nagle temperaturne promene remete san, otežavaju hlađenje mozga i dovode do povećanja upalnih procesa. Kao rezultat toga, deca su podložnija poremećajima ponašanja, razdražljivosti i smanjenoj koncentraciji.
Takođe, pored fiziološkog stresa, vrućine narušavaju i kvalitet sna. Mnogi roditelji primećuju da deca tokom toplih noći lošije spavaju, što dodatno utiče na raspoloženje i školski uspeh. Štaviše, ekstremne temperature mogu pogoršati postojeće hronične probleme kao što su depresija, anksioznost i poremećaji u ponašanju.
Koje mere mogu pomoći deci tokom toplotnih talasa
Autori studije ističu da je važno što pre uvesti konkretne mere zaštite. Pre svega, škole bi trebalo da prilagode raspored i izbegavaju aktivnosti na otvorenom tokom najtoplijeg dela dana. Osim toga, obezbeđivanje klimatizovanih prostorija i dostupne sveže vode može značajno smanjiti rizik od pogoršanja mentalnog zdravlja.
Dr Wen-Qiang He, epidemiolog iz Australije, naglašava: „Toplije vreme nego što je uobičajeno već sada pogađa mentalno zdravlje najranjivijih mladih ljudi. Zato mentalno zdravlje mora postati deo svih planova za prilagođavanje klimatskim promenama.”
Na kraju, roditelji mogu pomoći deci tako što će obratiti pažnju na promene u ponašanju tokom vrućina. Važno je motivisati decu da piju dovoljno vode, rashlađuju prostorije i ranije odlaze na spavanje. Pored toga, otvoren razgovor o osećanjima i podrška mogu ublažiti uticaj ekstremnih vrućina na mentalno zdravlje. Iako klimatske promene donose nove izazove, zajedničkim delovanjem možemo zaštititi najmlađe i očuvati njihovo psihičko zdravlje.