Poznata novinarka ističe da briga o mozgu treba da počne ranije, posebno ako postoji porodična istorija bolesti
Marija Šrajver, poznata američka novinarka i bivša supruga glumca, otvoreno govori o važnosti ranog razmišljanja o zdravlju mozga. Kada je njenom ocu dijagnostikovana Alchajmerova bolest (postepeni gubitak pamćenja i sposobnosti razmišljanja), Marija je odlučila da podeli svoju priču i poruči ženama da nije potrebno čekati starost kako bi se obratila pažnja na rizične faktore. Naime, Alchajmerova bolest najčešće se javlja u kasnijim godinama, ali navike i zdravstveno stanje iz mlađih dana mogu značajno uticati na rizik.
Zašto je važno razmišljati o zdravlju mozga već u tridesetim
Pre svega, Marija ističe da je fokus na prevenciji ključan za sve žene, naročito one sa porodičnom istorijom bolesti. Iako se bolest najčešće dijagnostikuje kod starijih osoba, faktori rizika se mogu razvijati godinama ranije. Zbog toga je korisno uvesti zdrave navike već u tridesetim, četrdesetim i pedesetim godinama. Takođe, redovno kretanje, kontrola krvnog pritiska i prestanak pušenja znatno doprinose očuvanju zdravlja mozga. Štaviše, ove preporuke potvrđuje i Svetska zdravstvena organizacija. Na kraju, Marija napominje da nije cilj da se kod svake žene izazove strah, već da se prepozna na šta može da utiče.
Porodična istorija i genetski faktori kod Alchajmerove bolesti
S druge strane, žene koje imaju bliskog člana porodice sa Alchajmerovom bolešću često se pitaju koliki je njihov lični rizik. Međutim, iako porodična istorija i geni, kao što je varijanta gena APOE-e4, mogu povećati rizik, to ne znači da će bolest sigurno nastati. „Nijedan genetski nalaz nije sudbina. Važno je znati šta možete da preduzmete za svoje zdravlje“, naglašava dr Katarina Jovanović, neurolog. Osim toga, retke nasledne promene gena odgovorne su za mali deo slučajeva ove bolesti.
Genetsko testiranje: šta donosi i kada ga razmotriti
Ako vas brine mogućnost naslednog rizika, Marija savetuje da prvo porazgovarate sa svojim lekarom. Genetski testovi mogu da ukažu na povišen rizik, ali ne daju konačan odgovor da li će se bolest razviti. „Genetski savetnik može objasniti koje informacije test daje, ali i doneti dodatne brige. Odluku donosite zajedno sa stručnjakom, pre testiranja“, ističe dr Jovanović. U međuvremenu, važno je znati da zdrav način života može pomoći svakome, bez obzira na genetsku predispoziciju.
Praktični koraci za očuvanje zdravlja mozga
Svetska zdravstvena organizacija preporučuje fizičku aktivnost, izbegavanje duvana i zdraviju ishranu kao osnovu prevencije. Pored toga, redovna kontrola krvnog pritiska, šećera i holesterola dodatno smanjuje rizik od kognitivnog pada (slabljenje pamćenja i razmišljanja). Štaviše, aktivnosti koje podstiču razmišljanje, kao što su učenje, društvene igre ili razgovori, mogu biti korisne. „Redovna mentalna stimulacija i socijalna uključenost su važni za očuvanje funkcije mozga“, kaže dr Jovanović. Na kraju, Marija Šrajver ističe da sama svakodnevno vežba, održava kontakte i stalno uči nešto novo. Iako ne postoji univerzalni recept, njena iskustva mogu biti inspiracija mnogim ženama. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.