Rana dijagnoza omogućava bolju brigu i kvalitetniji život osobama koje žive sa demencijom, kao i njihovim porodicama.
Sve više žena širom sveta suočava se sa izazovima koje donosi demencija, bolest koja utiče na pamćenje, razmišljanje i svakodnevne aktivnosti. Tokom septembra, Svetski mesec Alchajmerove bolesti podseća nas na važnost ranog prepoznavanja simptoma. Iako se očekuje da će do kraja decenije broj ljudi sa demencijom dostići 78 miliona, čak 75 odsto obolelih živi bez zvanične dijagnoze. Zbog toga rana dijagnoza demencije postaje ključna tema u zdravlju žena.
Zapravo, rana dijagnoza demencije nije važna samo za samu osobu, već i za porodicu. Pre svega, omogućava pravovremeno započinjanje terapije i aktivnosti koje mogu usporiti napredovanje bolesti. Takođe, žene često preuzimaju ulogu negovateljki, zbog čega je pravovremeno prepoznavanje simptoma važno i za njihovu emocionalnu i fizičku dobrobit.
Rana dijagnoza demencije olakšava svakodnevni život
Prema rečima dr Slađane Pavković iz Srpskog udruženja za Alchajmerovu bolest, „Rana dijagnoza će i vama i vašoj porodici olakšati život jer ćete na vreme početi sa aktivnostima koje demenciju usporavaju, a bićete spremni i za novu terapiju.” Osim toga, rana dijagnoza omogućava pristup različitim oblicima podrške. Na taj način porodice mogu lakše da planiraju budućnost i obezbede potrebnu negu.
Međutim, i dalje postoji mnogo zabluda. Istraživanja pokazuju da većina ljudi, ali i veliki broj zdravstvenih radnika, smatra da je demencija prirodni deo starenja. S druge strane, stručnjaci naglašavaju da to nije tačno. Demencija nije neizbežan deo starenja, već bolest koju je moguće prepoznati i, u nekim slučajevima, odložiti ili usporiti.
Prepoznajte rane simptome i smanjite rizik
Najčešći rani znakovi uključuju zaboravnost, gubitak interesa za omiljene aktivnosti, teškoće u govoru, dezorijentaciju u vremenu ili prostoru i promene raspoloženja. Pored toga, žene koje primete ovakve promene kod sebe ili bliske osobe trebalo bi što pre da se obrate izabranom lekaru. Samo rana dijagnoza demencije omogućava pristup novim terapijama i podršci koja može značajno poboljšati kvalitet života.
Poznato je da neki faktori povećavaju rizik. Na primer, gubitak sluha, povišen krvni pritisak i gojaznost u srednjim godinama, kao i pušenje, fizička neaktivnost, socijalna izolacija i dijabetes nakon 65. godine. Kako ističe Nadežda Satarić iz Srpskog udruženja za Alchajmerovu bolest: „Gubitak sluha, visok krvni pritisak i gojaznost su ključni faktori rizika u srednjim godinama, a pušenje, fizička neaktivnost, socijalna izolacija i dijabetes posle 65. godine. Svako od nas može smanjiti ove rizike od demencije ili odložiti njen početak.”
Praktični saveti i podrška ženama
Dobra vest je da možete preduzeti konkretne korake. Pre svega, obratite pažnju na rane simptome kod sebe i članova porodice. Pored toga, vodite računa o zdravoj ishrani, redovnoj fizičkoj aktivnosti i održavanju društvenih kontakata. Na kraju, ne ustručavajte se da potražite stručnu pomoć ukoliko primetite promene u pamćenju ili ponašanju.
Konačno, napredak u dijagnostici omogućava otkrivanje bolesti pre pojave izraženih simptoma. Novi testovi, uključujući analize krvi, mogu pomoći lekarima da lakše i brže postave dijagnozu. Takođe, podrška porodici i negovateljima važan je deo celokupne brige o obolelima.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.