Istraživači su pratili navike, genetiku i životne okolnosti žena koje su doživele stotu i otkrili da ne postoji jedinstven recept za dug život
Naučnici su analizirali 124 studije kako bi otkrili šta povezuje žene koje dožive 100 godina. Pre svega, ova tema je važna jer žene čine oko 75 do 83 odsto stogodišnjaka. Istraživači su posmatrali žene iz različitih zemalja koje su napunile najmanje sto godina. Analiza je obuhvatila njihove životne navike, ishranu, genetiku i psihološku otpornost. Zbog toga su rezultati veoma značajni za sve žene koje žele da sačuvaju zdravlje i kvalitet života u starosti.
Genetika i životne navike: Šta povezuje žene koje dožive 100 godina
Međutim, studije nisu pronašle jedan „gen za dugovečnost“. Dug život je rezultat kombinacije mnogih faktora. Genetika ima ulogu, ali nije presudna. Dugovečnost je poligenska osobina, što znači da više gena zajedno ima mali, ali važan uticaj. Najčešće se pominju varijante gena FOXO3A i APOE, ali niti jedan ne garantuje stoti rođendan. Osim toga, ispostavilo se da žene koje dožive stotu imaju efikasnije popravljanje oštećenja DNK i očuvaniju funkciju mitohondrija (delova ćelije koji proizvode energiju). Ipak, ove osobine nisu nešto što možemo lako proveriti u svakodnevnom životu.
Navike u ishrani, kretanju i izbegavanje rizičnih ponašanja
Jedan od ključnih faktora jeste način života. Istraživači su otkrili da žene koje dožive 100 godina najčešće biraju ishranu sa mnogo biljnih namirnica i umereno konzumiraju hranu. Takođe, izbegavaju prejedanje i često prate obrasce slične mediteranskoj ishrani (puno povrća, maslinovog ulja i ribe). Osim toga, nisu bile sklone iscrpljujućim dijetama ili restriktivnim režimima. U međuvremenu, fizička aktivnost je bila redovna, ali ne i ekstremna. Hodanje, rad u bašti ili obavljanje kućnih poslova bili su svakodnevica. Nepušenje se izdvojilo kao snažan zaštitni faktor. Nalazi o alkoholu nisu bili ujednačeni, pa se ne može zaključiti da alkohol produžava život.
Psihološka otpornost, odnosi i sreća kao važni elementi
Pored toga, psihološka otpornost je bila zajednički imenitelj među ženama koje su doživele 100 godina. Snažne porodične i društvene veze, podrška prijatelja i porodice i sposobnost da se prilagode promenama igraju veliku ulogu. Istraživanja pokazuju da su ove žene često imale manje neuroticizma (sklonosti brizi i nestabilnosti) i bolje su se nosile sa stresom. „Važno je da ljudi uspeju da se posle teških događaja prilagode i nastave dalje“, ističe dr Ljiljana Petrović, specijalista interne medicine. „Optimističan pogled na život može pomoći da lakše prevaziđemo izazove, ali nije jedini faktor dugovečnosti“, dodaje ona.
Šta ovo znači za žene koje žele dug i zdrav život
Konačno, rezultati ove analize mogu biti ohrabrenje za čitateljke. Ne postoji čudotvorna navika ili dijeta koja garantuje dug život. Međutim, kombinovanjem uravnotežene ishrane, redovnog kretanja, izbegavanja pušenja i negovanjem bliskih odnosa svaka žena može povećati šanse za zdraviju starost. Važno je i naučiti kako se nositi sa stresom i životnim promenama. Na kraju, sreća i povoljne okolnosti takođe igraju ulogu. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.