Naučnici iz Rusije istražili efekat trans-vitisin B na miševima, ali ljudska terapija još nije izvesna
Tihookeanski institut za bioorgansku hemiju iz Rusije objavio je novo istraživanje o uticaju jedinjenja pronađenog u grožđu na nervne ćelije. Njihov tim je sproveo eksperiment na miševima, tokom kojeg su analizirali dejstvo supstance poznate kao trans-vitisin B. Istraživanje je pokazalo da trans-vitisin B može zaštititi nervne ćelije od propadanja kod Parkinsonove bolesti. Ipak, ovo je tek prvi korak, jer je studija obavljena isključivo na životinjama.
insert_image(‘grožđe, laboratorija, nervne ćelije, istraživanje’)
Međutim, ovo otkriće daje nadu stručnjacima koji se bave neurodegenerativnim bolestima. Pre svega, trans-vitisin B je prirodni polifenol koji je strukturno povezan sa poznatim resveratrolom iz grožđa. Naučnici su ga otkrili u sorti grožđa Alfa i opisali kao složeniji molekul koji se sastoji od četiri jedinice resveratrola. Osim toga, resveratrol se već godinama proučava zbog antioksidativnih i protivupalnih svojstava.
Trans-vitisin B i potencijal kod Parkinsonove bolesti
Zapravo, u dosadašnjim eksperimentima na miševima, trans-vitisin B nije samo ublažio simptome bolesti. Štaviše, jedinjenje je direktno zaštitilo nervne ćelije od odumiranja. S druge strane, većina postojećih terapija za Parkinsonovu bolest usmerena je na kontrolu simptoma. Kao rezultat, pronalaženje leka koji bi usporio ili sprečio propadanje neurona ostaje veliki cilj medicine. „Istraživanje je još uvek u prekliničkoj fazi. Potrebno je mnogo dodatnih provera pre nego što se krene na ispitivanja kod ljudi“, naglašava dr Marina Ivanova, član istraživačkog tima.
Ipak, postoji važna razlika između uspešnih rezultata na miševima i stvarnog leka za ljude. Veliki broj supstanci koje su u laboratoriji pokazale efekat, kasnije nisu prošle klinička ispitivanja. Razlog leži u različitim načinima na koje ljudski organizam apsorbuje i metaboliše lekove. Takođe, mogu se javiti neželjeni efekti ili problemi sa doziranjem.
Da li konzumacija grožđa pomaže kod Parkinsonove bolesti?
Na kraju, mnoge žene se pitaju da li je dovoljno jesti više grožđa kako bi se ostvarili slični efekti. Međutim, količina trans-vitisin B korišćena u eksperimentu mnogo je veća nego što se može uneti hranom. Pored toga, način primene u laboratoriji ne može se uporediti sa svakodnevnom ishranom. To znači da obična konzumacija grožđa ne može zameniti lek ili terapiju.
Istraživanja resveratrola, poznatog antioksidansa iz grožđa, takođe pokazuju slične izazove. Pregledi naučnih radova ističu da nije dokazano da resveratrol može biti preporučen kao terapija za Parkinsonovu bolest. „Postoje zanimljivi rezultati, ali još uvek nema dovoljno dokaza za preporuku resveratrola u lečenju ljudi“, navodi dr Ivanova. Zbog toga se istraživanja nastavljaju i dalje.
Budućnost terapije i značaj naučnih provera
Konačno, stručnjaci upozoravaju da je važno ne preskakati korake u naučnim istraživanjima. „Mnogo je supstanci koje su pokazale potencijal, ali samo mali broj je stigao do upotrebe u kliničkoj praksi“, ističe dr Ivanova. Osim toga, balansirana i raznovrsna ishrana uvek se preporučuje, ali nije zamena za medicinsku terapiju. Zato je ključno pratiti dalji razvoj naučnih istraživanja vezanih za Parkinsonovu bolest i prirodna jedinjenja iz biljaka.