Stručnjaci otkrivaju kako vreme dana utiče na efekat šetnje kod visokog krvnog pritiska i zašto je kontinuitet važan
Visok krvni pritisak pogađa sve veći broj žena širom sveta i predstavlja ozbiljan zdravstveni izazov. Mnoge žene traže prirodne načine za njegovo regulisanje. Jedan od najdostupnijih i najefikasnijih metoda jeste redovno hodanje. Međutim, važno je znati da vreme dana kada šetate može uticati na to koliko će šetnja biti delotvorna.
Kada šetnja najviše snižava visok krvni pritisak
Krvni pritisak se tokom dana menja. Najčešće je najviši odmah nakon buđenja, a tokom večeri i noći opada. Zbog toga je izbor pravog trenutka za šetnju važan, posebno za žene koje su sklone jutarnjim skokovima pritiska ili imaju povišene vrednosti tokom noći. Istraživanja pokazuju da aerobne aktivnosti, kao što je brza šetnja, koje se obavljaju popodne ili uveče, mogu dovesti do većeg pada sistolnog pritiska u odnosu na jutarnje vežbanje. S druge strane, dr Džejson V. Co, kardiolog sa poznate univerzitetske klinike, upozorava: „Intenzivno hodanje kasno uveče kod nekih osoba može poremetiti san.“ Po njegovim rečima, „osobe koje imaju problema sa snom mogu da biraju jutarnju ili popodnevnu šetnju jer loš san sam po sebi povećava rizik od visokog pritiska.“
Kako šetnja utiče na arterije i zdravlje žena
Šetnja pozitivno deluje na krvne sudove na dva načina. Prvo, tokom aktivnosti telo proizvodi više azotnog oksida, što pomaže širenju i opuštanju arterija. Drugo, redovno kretanje snižava nivo kortizola, hormona stresa, koji može narušiti elastičnost krvnih sudova. Kao rezultat, krvni pritisak se lakše održava u zdravim granicama. Osim toga, šetnja doprinosi boljem raspoloženju i celokupnom blagostanju, što je posebno važno za žene koje svakodnevno balansiraju između brojnih obaveza.
Pet faktora koji povećavaju efekat šetnje kod visokog pritiska
Da bi šetnja pomogla u regulaciji visokog pritiska, potrebno je obratiti pažnju na nekoliko ključnih faktora. Prvo, doslednost je najvažnija—redovno hodanje tokom nekoliko nedelja donosi trajne rezultate. Drugo, tempo šetnje treba biti dovoljno brz da ubrza puls, ali da ipak možete razgovarati dok hodate. Treće, osobe sa većim vrednostima pritiska često brže primete rezultate. Četvrto, ukupno trajanje šetnje treba da iznosi najmanje 150 minuta umerene aktivnosti nedeljno, što znači 30 minuta dnevno, pet puta sedmično. Konačno, zdrave životne navike, kao što su smanjen unos soli, izbegavanje alkohola i balansirana ishrana, dodatno pojačavaju pozitivan uticaj šetnje.
Najbolje vreme za šetnju je ono koje možete da održite
Iako nauka ukazuje na blagu prednost šetnje popodne ili uveče, najvažnije je birati vreme koje odgovara vašem rasporedu. Na taj način ćete lakše zadržati kontinuitet i uživati u svim benefitima. Bez obzira na to da li ste jutarnji ili večernji tip, redovna šetnja predstavlja jednostavan i efikasan način da zaštitite svoje srce i zdravlje. Štaviše, ona može biti dragocen deo svakodnevne rutine svake žene koja želi da preuzme kontrolu nad svojim zdravljem.