Vrednosti krvnog pritiska nisu iste kroz život, a redovne kontrole su ključne za žensko zdravlje
Institut za javno zdravlje upozorava žene različitih uzrasta na važnost praćenja krvnog pritiska. Iako se često misli da je vrednost 120/80 mmHg jedina normalna, stručnjaci ističu da optimalan pritisak zavisi od godina, životnih navika i opšteg zdravlja. Zbog toga se preporučuje da svaka žena redovno meri svoj pritisak i obrati pažnju na moguće promene, posebno nakon četrdesete godine.
Kako se krvni pritisak menja tokom života
Naime, sa starenjem dolazi do prirodnih promena u krvnim sudovima. Takođe, očekivane vrednosti krvnog pritiska mogu biti više kod starijih osoba. Ipak, cilj je zadržati pritisak što bliže optimalnim vrednostima, bez obzira na godine. Prema preporukama, žene od 20 do 30 godina imaju prosečan pritisak od 120/75 do 125/80 mmHg. U periodu od 30 do 40 godina, vrednosti rastu na 125/80 do 130/85 mmHg. U četvrtoj deceniji života, pritisak može biti između 130/85 i 135/85 mmHg, dok je kod žena između 50. i 60. godine normalno imati do 140/90 mmHg. Starijima od 60 godina preporučuje se da vrednosti ne prelaze ovu granicu, uz redovne kontrole.
Evropske i američke smernice: šta je razlika?
Evropske i američke preporuke se u nekim detaljima razlikuju. Na primer, američke smernice iz 2017. godine granicu za hipertenziju postavljaju već na 130/80 mmHg. Evropske smernice granicu povlače na 140/90 mmHg. Međutim, lekari u Evropi češće prvo savetuju promenu načina života kod blagih povišenja, dok odluku o terapiji donose na osnovu celokupnog rizika.
Simptomi i važnost redovnog merenja pritiska
Hipertenzija je poznata kao “tihi ubica” jer često nema simptome. Ipak, kada se pojave, žene mogu primetiti glavobolju, zujanje u ušima, zamagljen vid, osećaj pritiska u grudima ili vrtoglavicu. Zbog toga je redovno merenje pritiska posebno važno, čak i kada nema tegoba. Institut za javno zdravlje naglašava: „Ne postoji jedna univerzalna vrednost koja važi za sve. O ciljnim vrednostima i mogućoj terapiji odlučuje lekar na osnovu celokupnog zdravstvenog stanja.“ Osim toga, važno je napomenuti da o zdravlju srca i krvnih sudova ne brinu samo starije žene. Štaviše, rizični faktori poput stresa, nezdrave ishrane i fizičke neaktivnosti mogu uticati na pritisak već u mlađim godinama.
Kada potražiti pomoć i šta još možete da učinite
Pored redovnih kontrola, žene svih uzrasta treba da obrate pažnju na promene u načinu života. Pravilna ishrana, redovno kretanje i kontrola telesne težine mogu značajno doprineti održavanju zdravog pritiska. Na kraju, ukoliko primetite nagle promene u vrednostima ili simptome, obavezno se obratite svom lekaru. Redovno praćenje i pravovremena reakcija mogu sprečiti ozbiljne komplikacije i čuvati vaše zdravlje tokom celog života.