Novo istraživanje otkriva da promene u govornim navikama kod žena i starijih osoba mogu biti rani znakovi pada mentalnih sposobnosti
Upotreba reči poput „um“, „pa“, ili dužih pauza u govoru deo je svakodnevnog izražavanja, ali novo istraživanje ukazuje da iznenadne promene u ovim navikama kod odraslih, posebno žena starijih od 65 godina, mogu sugerisati početak smanjenja kognitivnih funkcija. Istraživanje je sprovedeno na dve grupe – prva je obuhvatila 67 zdravih starijih osoba između 65 i 75 godina, dok je druga pratila 174 odrasle osobe u rasponu od 18 do 90 godina.
Učesnici su imali zadatak da opišu slike i urade testove koji mere tzv. izvršne funkcije mozga, odnosno sposobnost planiranja, pamćenja i kontrole impulsa. Naučnici su analizirali koliko često ispitanici koriste ispunjavajuće reči (poput „um“ ili „znači“), koliko prave pauze tokom govora i koliko im je potrebno vremena da izgovore rečenicu. Rezultati su pokazali da su češće i duže pauze, kao i više ispunjavajućih reči, povezane sa nižom kognitivnom efikasnošću, a te promene su najizraženije kod starijih osoba.
Za žene, koje često preuzimaju mnogo životnih i porodičnih obaveza, važno je obratiti pažnju na ovakve promene, ali i znati da povremena upotreba ispunjavajućih reči nije razlog za brigu. Međutim, stručnjaci napominju da nagla i primetna teškoća u nalaženju reči ili govorenju može ukazivati na ozbiljnije probleme koji zahtevaju procenu lekara specijaliste. Doktor Danijel H. Danešvar objašnjava: „Ako primetite da neko iznenada ima problema da pronađe pravu reč ili se često zadržava između rečenica, to može biti signal za dodatne preglede.“
Psiholog dr Davide Kapon dodaje: „Ovakve promene ne znače nužno početak demencije, ali mogu biti korisne za rano otkrivanje blagih kognitivnih smetnji i omogućiti pravovremeno reagovanje.“
Za žene svih uzrasta preporučuje se da obrate pažnju na sebe i svoje bližnje, ali i da ne paniče zbog povremenih teškoća u govoru. Redovna mentalna aktivnost, čitanje, razgovor, društvene aktivnosti i briga o opštem zdravlju mogu doprineti očuvanju mentalne svežine. Ukoliko primetite trajne ili nagle promene u govoru, savetuje se razgovor sa izabranim lekarom ili neurologom. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.